ENR 1.9.1.1.1   Općenito (Uvod)

Služba upravljanja protokom zračnog prometa utemeljena je sa svrhom unapređivanja sigurnog, redovitog i ekspeditivnog protoka zračnog prometa, osiguravajući maksimalnu iskoristivost kapaciteta ACC-a i usklađenost količine zračnog prometa s kapacitetima koje su objavile odgovarajuće ATC službe. Usluga upravljanja protokom zračnog prometa temelji se na ICAO CTMO konceptu, kao prateća usluga kontroli zračnog prometa.

Unutar ECAC (EUR) regije uspostavljena je središnja služba za upravljanje protokom zračnog prometa (CFMU=NMOC) čiju djelatnost je Europska Komisija temeljem regulative 677/2011 dodijelila Network Manager s ciljem optimizacije upotrebe kapaciteta sustava zračnog prometa. Upravljanje kapacitetima je u regulativi Europske Komisije 255/2010 (čl. 2.1.) opisano kao sastavni dio mjera za upravljanje protokom zračnog prometa. U različitim materijalima koriste se kratice ATFM i ATFCM koje u konačnici imaju isto značenje. U operativnim dokumentima spominje se ATFCM jer se na operativnom nivou direktno upravlja kapacitetima dok se na strateškom nivou i u većini NM (Network Manager) dokumentacije češće spominje ATFM.

Nadležnost za pružanje usluge ATFM-a u FIR-u Zagreb delegirana je Operativnom Centru Upravitelja Mreže (NMOC), a provodi se u suradnji sa FMP-om Zagreb, kao dio CDM procesa.

Provođenje strategije upravljanja protokom i kapacitetima (ATFM strategy) omogućeno je kroz CDM (Collaborative Decision Making) proces u kojemu svi sudionici u postupku sudjeluju u razmjeni informacija i donošenju odluka.

ENR 1.9.1.1.2   Struktura i odgovornost središnje jedinice za upravljanje protokom prometa (Network Managera)

Struktura obuhvaća dvije osnovne jedinice:

1. Odjel upravljanja protokom (Flow Management Division - FMD), odgovoran za planiranje, koordinaciju i provedbu ATFM mjera unutar FMD ATFM područja.
2. Odjel obrade podataka o letu (FDOD), odgovoran za prikupljanje, ažuriranje i pružanje podataka o letu te o zrakoplovnoj navigacijskoj infrastrukturi. Integrirani sustav za planiranje letenja (IFPS) uz ENVironment bazu podataka, u kojoj su opisane značajke i struktura zračnog prostora čine sastavni dio FDOD-a

NM je odgovoran:

1. osigurati da tokovi i intenzitet prometa odgovaraju deklariranim kapacitetima sektora
2. osigurati da se ATFM mjere primjenjuju prema svima jednako i na način da se posljedice za operatore zrakoplova svedu na najmanju moguću mjeru

Usluga upravljanja protokom zračnog prometa u Hrvatskoj obavlja se u skladu s nacionalnim propisima navedenima u Zakonu o zračnom prometu, Pravilniku o upravljanju protokom zračnog prometa i Pravilniku o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom.

Prema svim letovima koji podliježu ATFM mjerama postupat će se ravnopravno, osim letova s posebnim statusom koji su ili izuzeti ili imaju pravo prednosti. Mjere službe upravljanja protokom zračnog prometa primjenjuju se samo kada broj najavljenih letova nadilazi raspoložive kapacitete KZP-a. Kada su ATFM mjere na snazi, FMD ih objavljuje putem ANM poruke najave, ANM Flash i AIM poruke informacije, koje su između ostalog, dostupne i u Centralnom ARO uredu Split.

Detaljan opis ATFM područja i informacije o Network Manager sustavu mogu se naći u Network Operations priručniku (Network Operations Handbook).

ENR 1.9.1.1.3   Odgovornost FMP-a Zagreb

FMP Zagreb odgovoran je za koordinaciju s NMOC-om, s ciljem optimalne upotrebe ATFM mjera, te predstavlja vezu između KZP, zrakoplovnih operatora i Network Managera. Služba FMP Zagreb nalazi se u Centru oblasne kontrole Zagreb i kao usluga dostupna je 24 sata dnevno.

Adresa FMP-a Zagreb je:

FMP Zagreb
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.
Rudolfa Fizira 2, 10410 Velika Gorica, p.p.103, Hrvatska

Phone: +385 1 6259 260

Fax: +385 1 6259 242

AFTN/AFS: LDZOZDFM

FMP Zagreb odgovoran je za svakodnevno praćenje, planiranje i koordinaciju svih ATFM mjera koje se tiču prometa koji slijeće u, polijeće iz, prelijeće ili ostaje unutar Hrvatske. FMP je odgovoran za svu koordinaciju između KZP i FMD te za pružanje ATFM podrške zrakoplovnim operatorima.

Centralni ARO ured Split odgovoran je za razmjenu informacija između NMOC i zrakoplovnih operatora koji nemaju direktnu vezu s Network Managerom. Centralni ARO ured ima zadaću osigurati zrakoplovnim operatorima pomoć oko tumačenja i razmjene ATFM poruka, ukoliko je potrebno.

Kontakt Centralnog ARO ureda nalazi se u AIP Hrvatska, u dijelu GEN 3.3.6. Popis adresa jedinica ATS-a.

ENR 1.9.1.1.4   Odgovornost službi kontrole zračnog prometa

KZP ima sljedeće odgovornosti:

1. KZP je odgovorna za nadzor i poštivanje slotova na aerodromu polijetanja. Točni postupci koje treba slijediti ovise o načinu na koji je KZP organizirana na pojedinom aerodromu;
2. Jedinicama KZP odgovornima za praćenje odlaznih slotova mora biti osigurana informacija o restrikcijama i dodijeljenim slotovima;
3. KZP će osigurati da je slot, ako se koristi, naveden kao dio odobrenja KZP;
4. KZP će voditi računa o slotu i suspenziji leta prilikom izdavanja odobrenja;
5. KZP će u najvećoj mogućoj mjeri asistirati zrakoplovnim operatorima da poštuju slot ili da dogovore revidirani CTOT;
6. KZP može uskratiti odobrenje za pokretanje motora onim letovima koji ne mogu poštovati slot sve dok se u dogovoru s FMP/FMD ne dodijeli izmijenjeni slot.

KZP je također odgovorna za praćenje usklađenosti letova sa slotovima odlaska (CTOT) koje dodjeljuje FMD kako je opisano u ATFM priručniku. Radi optimiziranja odlaznog slijeda KZP na raspolaganju ima vremenski okvir za korištenje slota od -5 do +10min.

Sukladno odredbama sadržanim u ICAO Doc 7030 (Regional Supplementary Procedures, Europe), letovima koji se ne pridržavaju slota mora biti uskraćeno odobrenje za pokretanje motora. Ipak, KZP će se truditi omogućiti odlaznim letovima poštivanje slota, te je dužan s FMP Zagreb koordinirati proširenje okvira slota (SLOT extension), u skladu sa procedurom opisanom u NM Handbook, ATFCM Users Manual.

Zbog sve šire implementacije ETFMS (Enhanced Tactial Flight Management System) i FAM (Flight Activation Monitoring), letovi za koje nije javljeno da su poletjeli unutar 30 minuta od najavljenog vremena (ETOT ili CTOT) primiti će poruku o suspenziji leta (FLS). Ako je let suspendiran tijekom faze taksiranja, KZP je odgovorna za slanje poruke o kašnjenju (DLA).

Za letove koji su već primili slot i u pripravi su, operator zrakoplova može od nadležne KZP tražiti slanje poruke o pripravnosti (REA). Smatrat će se da let ima novi EOBT u trenutku kad Network Manager primi poruku o pripravnosti. U skladu s time let može primiti i novi, povoljniji slot.

ENR 1.9.1.1.5   Odgovornosti zrakoplovnih operatera

Zrakoplovni operatori moraju poznavati i pridržavati se:

1. Općih ATFM postupaka uključujući predavanje plana leta i uvjeta za razmjenu poruka;
2. Strateških ATFM mjera, uključujući poznavanje i pridržavanje Dokumenta o raspoloživosti ruta (RAD Dokument);
3. Trenutnih ATFM mjera (uključujući posebne mjere primjenjive na dan aktivnosti, objavljenih putem ANM poruka najave ili FLS poruka suspenzije plana leta;
4. Odlaznih slotova (CTOT) izdanih od FMD i postupaka vezanih uz promjene CTOT-a;
5. Uvjeta NM-a za promjenom ili odgodom EOBT-a, što je osobito važno, jer će zbog progresivne upotrebe Flight Activation Monitoring funkcije (FAM) letovi koji nisu naznačeni da su poletjeli unutar 30 min od objavljenog ETOT ili CTOT primiti poruku o suspenziji plana leta;
6. Postupaka za dobivanje novog slota u slučaju kada u predviđenom CTOT vremenu ne postoji radio veza s tornjem (KZP);
7. Ispravnih postupaka koje treba slijediti za stjecanje odobrenja za upotrebu posebnih statusa leta (STS/ATFMX).

Zrakoplovni operatori planiraju polijetanje tako da je zrakoplov spreman za pokretanje motora dovoljno rano s ciljem poštivanja CTOT-a uzimajući u obzir vrijeme taksiranja prikazano u poruci o dodjeljivanju slota (Slot Allocation Message - SAM). U svrhu kreiranja optimalnog redoslijeda polijetanja, KZP na raspolaganju ima vremenski raspon od 5 min prije CTOT do 10 min nakon njega.

Kada let polijeće sa aerodroma na kojem postoji KZP, zrakoplovni operator ili pilot dužan je prije pokretanja motora provjeriti postoji li slot ili suspenzija za taj let.

Kada let polijeće sa aerodroma bez jedinice službe zračnog prometa (ATSU), zadaća je zrakoplovnog operatora ili pilota ustanoviti postoji li slot ili suspenzija za njegov let. S tim u vezi, zrakoplovni operator ili pilot se prije polijetanja moraju obratiti Network Manageru ili lokalnom FMP-u. Na nekontroliranim aerodromima u Hrvatskoj ta se informacija može dobiti i od FIS-a Zagreb:

Zagreb FIC
Tel: 01 6259503
FREQ: 135.050 MHZ
Pozivni znak: Zagreb information

ENR 1.9.1.3.1   Postupci prilikom planiranja letenja

Najvažnija ATFM pravila za planiranje letenja definirana u ICAO Doc 7030 su:

1. Za letove koji podliježu ATFM mjerama (IFR GAT) zrakoplovni operatori moraju predati planove leta prema IFPS najmanje 3 sata prije EOBT;
2. Zrakoplovni operatori koji predaju planove leta iz ATFM područja ili iz ATFM-u susjednih područja, a koji ulaze u ATFM područje moraju pretpostaviti da njihov let podliježe ATFM mjerama te da podliježe zahtjevu za podnošenjem plana leta najmanje 3 sata prije EOBT;
3. Zrakoplovni operatori trebaju imati na umu da zakašnjelo predavanje plana leta može dovesti do nerazmjerno velikog kašnjenja;
4. Sve pojedinosti o uvjetima planiranja leta unutar ATFM područja sadržane su u ATFM Users Manual-u;
5. Vrlo je važno da EOBT leta bude što točniji. Europski zahtjev je da svi kontrolirani letovi u odlasku, dolasku ili preletu iznad Europe sve promjene EOBT-a od + ili -15 min moraju putem IFPS-a priopćiti Network Manageru. U nastavku su opisani postupci koji zrakoplovnim operatorima omogućuju ispunjavanje ovoga zahtjeva.

U interesu zrakoplovnih operatora je iniciranje pravovremenih promjena ili otkazivanja plana leta putem izmjene poruka sa IFPS, jer tako sustavu omogućuju optimalnu upotrebu raspoloživih kapaciteta i smanjenje kašnjenja. Što se kasnije objavi neka promjena, to je veća vjerojatnost kašnjenja. Pravilna primjena postupka za izuzećem osigurat će da STS/ATFMX letovi ne budu nepotrebno podvrgnuti kašnjenju.

ENR 1.9.1.3.3   Promjena EOBT-a

U interesu KZP-a i ATFM-a je da EOBT bude što točnije definiran. Svaka promjena EOBT od više od 15 minuta (+ ili -) za svaki IFR let unutar područja primjene (NM IFPZ) mora biti dostavljena IFPS-u.

Operator zrakoplova (ZO) ne bi smio modificirati svoj EOBT na kasnije iz razloga ATFM kašnjenja. Kada ZO predaje poruku promjene (DLA ili CHG) prema IFPS-u mora uvijek definirati EOBT kao najraniji mogući kojeg može poštovati. Ovo vrijeme nije direktno u vezi sa CTOT koji je dostavljen u SAM ili SRM porui. EOBT bi uvijek trebao definirati vrijeme koje zrakoplovni operator želi kao predviđeno vrijeme početka vožnje. EOBT se mora promijeniti ukoliko ne može biti poštovan iz razloga koji nisu uzrokovani ATFM kašnjenjem.

Postoje dvije kategorije kontroliranih letova koje pokriva ova procedura:

Postupak koji treba poštivati za modifikaciju EOBT-a za let koji nije primio ATFM CTOT:

1. Za promjenu EOBT-a na kasnije, prema IFPS-u moraju biti poslane poruke DLA ili CHG
2. Za promjenu EOBT-a na ranije, poruka CNL mora bit poslana prema IFPS, nakon koje slijedi novi FPL sa novim prikazanim vremenom EOBT

U gornjim slučajevima ne smije se koristiti procedura zamjene plana leta.

Postupak za modifikaciju EOBT za let koji je primio ATFM CTOT:

1. Ako se EOBT definiran od strane kompanije (ZO) promijenio, ili više nije realan iz drugih razloga osim ATFM, koristiti će se sljedeći postupak:
   1. Ukoliko zrakoplovni operator ima CTOT koji ne može ostvariti, dužan je poslati DLA poruku prema IFPS sa novim vremenom EOBT. Ova akcija može generirati novi CTOT;
   2. Ukoliko let ima CTOT sa nekim kašnjenjem, i ZO je svjestan da originalni EOBT nije realan, ali postojeći CTOT je ostvariv, tada je dužnost ZO da prema IFPS pošalje poruku sa novim EOBT-om za taj let. Kako se ne bi generirao novi CTOT, može se koristiti sljedeća formula:
      Trenutni važeći CTOT minus TAXITIME, minus 10 minuta. Novi EOBT ne smije biti definiran nakon ovoga vremena. Obzirom da NMOC sustav konstantno traži poboljšanja u cilju dodjeljivanja nultog kašnjenja, CTOT toga leta neće nikada biti raniji od novog EOBT plus TAXITIME.
2. Ukoliko je let imao CTOT koji mu se ukida SLC (Slot Cancellation) porukom, a originalni EOBT ne može biti udovoljen, ZO mora objaviti novi EOBT putem DLA poruke. KZP/ATFM će sada imati stvarni EOBT za ovaj let.

Neke države izvan ATFM područja i dalje zahtijevaju od ZO da revidiraju svoj EOBT, neovisno o tome iz kojeg se razloga EOBT toga leta promijenio. ZO moraju imati na umu gornju formulu za proračunavanje kada popunjavaju svoje planove i šalju dopune. Nije moguće promijeniti EOBT (koristeći DLA ili CHG) na raniji od EOBT-a definiranog u originalno predanom planu leta. Ipak, ako je ZO spreman za početak vožnje čak i prije trenutno važećeg EOBT, ZO može preko lokalne ATC jedinice (TWR) ili FMP-a tražiti slanje REA poruke. U tom slučaju, let se smatra spreman za polazak u trenutku prihvaćanja REA poruke.

ENR 1.9.1.3.4   Upotreba ATFM mjera

Postoji nekoliko ATFM mjera za usklađivanje prometne potražnje (traffic demand - TD) sa raspoloživim kapacitetima KZP. Te mjere podrazumijevaju promjenu rute ili ograničavanje razine leta za određene letove ili prometne tokove, poseban odabir određenih letova kojima se sprječava ulazak u određeni sektor KZP, i kao zadnja opcija, ATFM regulacija. Tablica sa opisom razloga regulacija i odnosnim IATA kodovima nalazi se u prilogu 2. Kao pomoć u rješavanju problema u određene dane NM može primijeniti rutni scenarij koji uključuje preporučene ili obavezne rute za određene grupe letova ili odabrane pojedine letove (cherry picking). Te promjene bit će objavljene putem AIM (ATFM Information Message) ili putem ANM (ATFM Notification Message).

Zrakoplovni operatori koji potpadaju zahtjevu za promjenom rute ili ograničenje razine leta moraju poništiti postojeći plan leta te ga ponovo predati za novu rutu u skladu s postupkom za zamjenu plana leta objavljenom u Network Operations priručniku u dijelu IFPS Users Manual.

ENR 1.9.1.5.1   Suspenzija leta – postupci

Kada operator zrakoplova ili KZP na aerodromu polijetanja primi FLS poruku zbog ranije opisanog procesa, moguće je da:

1. Let je još uvijek stvarno na zemlji, ili na stajanci ili taksira:
   1. Operator zrakoplova (ako je zrakoplov na stajanci) ili KZP (ako zrakoplov već taksira) mora osigurati ponovno iniciranje plana leta, slanjem DLA poruke s točnim vremenom EOBT. ETFMS (TACT) na to će odgovoriti porukom o ukidanju suspenzije (DES - De-Suspension Message) ako let nije pod regulacijom, odnosno porukom o reviziji slota (SRM - Slot Revision Message) ukoliko se let nalazi pod regulacijom.
   2. KZP ne smije dozvoliti zrakoplovu paljenje motora i/ili polazak prije nego što takva poruka (DES ili SRM) bude primljena.
      
      Napomena: KZP mora poduzeti sve mjere kako bi se osiguralo da se svi zrakoplovi, bili pod regulacijom ili ne, pridržavaju svojih ETOT/CTOT vremena, uzimajući u obzir odgovarajuće zahtjeve taksiranja/čekanja/redoslijeda. Nikakva iznimka koja bi zrakoplovu, uslijed kašnjenja u taksiranju zbog prometne zagušenosti aerodroma, dozvoljavala da nastavi s polijetanjem nije primjenjiva osim ako zrakoplov može krenuti i biti u zraku unutar vremena ETOT/CTOT +15 minuta.
2. Zrakoplov je već poletio:
   1. Nije potrebna nikakva akcija operatora zrakoplovna niti toranjske KZP na aerodromu polijetanja. Letu će biti automatski ukinuta suspenzija po primitku jedne od gore navedenih poruka (DEP, CPR, FSA itd.)
      
      Napomena: učestalo ponavljanje gore navedenog slučaja može ukazivati na neoptimalno definirane parametre i razmjenu podataka sa NM. Jedno od mogućih rješenja jest slanje DEP poruka sa aerodroma polijetanja, a što svakako podrazumijeva koordinaciju između NM i nacionalnog ureda/jedinice za upravljanje protokom zračnog prometa.

ENR 1.9.1.5.2   Područje primjene

Kada se u neko područje uvede FAM, NM/FMD će o tome obavijestiti sve korisnike putem AIM poruke (ATFM Information Message). Pozitivan učinak uvođenja FAM-a u neku regiju jest u tome što će svi letovi koji polaze iz ATFM područja ili u njega slijeću biti podložni praćenju aktivacije leta (FAM). Za letove koji polijeću iz FAM pokrivenog područja, a lete u neka druga područja, FAM će početi u trenutku ETOT/CTOT.

Za letove koji polaze iz područja u kojima FAM nije uveden, a slijeću na aerodrome unutar područja u kojima je uveden FAM, postupak će se oslanjati na ulaznu točku prve regije koja je pokrivena CPR(Correlated Position Report) porukama. FLS poruke mogu biti poslane letovima koji slijeću unutar FAM područja, iako su poletjeli izvan njega.

ENR 1.9.1.7.1   Pravila primjene za korištenje indikatora STS/ATFMX

Ova pravila primjenjuju se na sve letove koji žele biti izuzeti od ATFM mjera u području nadležnosti NM-a. Želi se osigurati da letovi, koji po naravi svoje misije ne mogu ni pod kojim okolnostima biti zadržani zbog ATFM-a, budu isključeni od mogućih ATFM mjera.

Svi korisnici trebaju imati na umu da će za svaki let koji pribavi izuzeće, a kojem bi inače bilo dodijeljeno kašnjenje, to kašnjenje biti prebačeno na druge letove. Stoga je od osobite važnosti da upotreba mogućnosti izuzetka bude pod odgovarajućom kontrolom i nadzorom, kako bi samo oni letovi koji su zaista prioritetni mogli nastaviti djelovati bez ATFM kašnjenja.

U slučaju korištenja izuzeća, HACZ zadržava pravo provođenja postoperativne analize i potraživanja dokaza kako bi se utvrdila opravdanost korištenja ATFMX statusa kod operatora prepoznatih iz provedene analize.

ENR 1.9.2.5.1   Uvod

Fleksibilna uporaba zračnog prostora jest koncept upravljanja zračnim prostorom koji je opisala Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), a razvila Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol), prema kojoj se zračni prostor ne bi trebao određivati ni kao posve civilni ni kao posve vojni zračni prostor nego ga je bolje smatrati cjelinom u koju se moraju smjestiti potrebe svih korisnika i to u najvećem mogućem obimu.

Opisano načelo dostupnosti zračnog prostora treba biti utemeljeno na učinkovitosti njegove uporabe i jasno propisanim pravilima prioriteta za dodjelu zračnog prostora koja uvažavaju obrambene, javne, ekonomske, komercijalne i privatne potrebe korisnika.

Upravljanje zračnim prostorom (ASM) na razinama 2 i 3 provodi se prema jasnim pravilima, postupcima i standardima s ciljem osiguranja visoke razine dostupnosti zračnog prostora i učinkovitosti njegove uporabe uz očuvanje sigurnosti svih korisnika.

Cilj procesa zajedničkog donošenja odluka (CDM) na ASM razinama 2 i 3 jest osigurati učinkovitu uporabu zračnog prostora utemeljenu na kriterijima danim u pravilima prioriteta donesenim na strateškoj razini upravljanja zračnim prostorom. U procesu zajedničkog donošenja odluka na razinama 2 i 3 sudjeluju korisnici zračnog prostora, ovlašteni subjekti, Jedinica za upravljanje zračnim prostorom (AMC), Jedinica upravljanja protokom zračnog prometa i nadležna kontrola letenja, a odluku o dodjeli zračnog prostora nakon provedenog CDM-a donosi AMC.

U procesu planiranja i dodjele primjenjuju se pravila prioriteta za rezervaciju zračnog prostora, a u postupcima pregovaranja potrebno je voditi računa o smanjenju negativnog utjecaja rezervacija u zračnom prostoru na odvijanje drugog zračnog prometa.

Na sam dan provedbe aktivnosti prilikom provedbe postupaka na ASM razini 3 (aktivacija, deaktivacija, poništenje rezervacije i zahtjev za hitan prestanak aktivnosti) posebno se vodi računa o složenosti meteoroloških uvjeta i stvarnih operativnih uvjeta u zračnom prometu i prostoru s ciljem očuvanja sigurnosti svih korisnika zračnog prostora.

Za aktivnosti koje zahtijevaju rezervaciju zračnog prostora u posebnim okolnostima, zbog same prirode njihova nastanka i potrebe za brzim pristupom zračnom prostoru, potrebno je u što kraćem roku osigurati zračni prostor za njihovo provođenje uz primjenu mjera za očuvanje sigurnosti drugih korisnika zračnog prostora.

Ta pravila prioriteta služe osoblju AMC-a (razina 2) kao i kontrolorima zračnog prometa (razina 3) da na propisan način dodjeljuju zračni prostor koji je unaprijed rezerviran kao i određivanje prioriteta u posebnim okolnostima (na razini 3).

ENR 1.9.2.5.2   Pravila prioriteta za planske aktivnosti na ASM razinama 2 i 3

Uzimajući u obzir nacionalne interese Republike Hrvatske i potrebe korisnika propisana je sljedeća lista prioriteta za planske aktivnosti koje zahtijevaju rezervacije dijelova zračnog prostora:

1. nadzor i zaštita državne granice te isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (IGP),
2. nadzor iz zraka u domeni policijskih i carinskih zadaća,
3. zaštita državnih institucija, kritične infrastrukture i važnih osoba,
4. osiguranje područja prirodne ili tehnološke nepogode i/ili katastrofe,
5. obilježavanje državnih obljetnica, mimohoda i priredbi u organizaciji tijela državne uprave,
6. međunarodne vojne vježbe i međunarodne vježbe drugih tijela državne uprave,
7. nacionalne vojne vježbe i nacionalne vježbe drugih tijela državne uprave,
8. međunarodne zrakoplovne priredbe,
9. međunarodna prvenstva u zrakoplovnim aktivnostima,
10. nacionalna prvenstva u zrakoplovnim aktivnostima,
11. vojni probni letovi,
12. aktivnosti od javnog interesa (npr. radovi iz zraka) koje se provode na zahtjev nadležnog tijela državne uprave,
13. vojno i policijsko osposobljavanje,
14. osposobljavanje na zahtjev drugih državnih tijela,
15. civilni letovi u svrhu osposobljavanja,
16. aktivnosti vezane uz radove iz zraka komercijalne prirode zrakoplova s posadom,
17. aktivnosti vezane uz radove iz zraka komercijalne prirode za zrakoplove bez posade,
18. sportske i rekreacijske aktivnosti zrakoplova s posadom i padobranski skokovi,
19. sportske i rekreacijske aktivnosti zrakoplova bez posade,
20. puštanje i ispaljivanje predmeta u atmosferu (npr. slobodni baloni bez posade, dječji baloni, lampioni, vatromet, svjetlosni efekti…),
21. aktivnosti eksperimentalne naravi u svrhu edukacije.

Ako se zaprimi više zahtjeva različitih korisnika za dodjelu istog zračnog prostora u istom vremenu za provedbu aktivnosti koje su istog ranga po pravilima prioriteta, prioritet za dodjelu ima zahtjev koji je prije zaprimljen. Alternativno, dva ili više korisnika mogu se dogovoriti za zajednički rad u istom zračnom prostoru u isto vrijeme uz jasno određivanje korisnika odgovornog za dodijeljeni zračni prostor.

U slučaju nastanka nepredviđenih okolnosti AMC može donijeti odluku o prekidu aktivnosti u rezerviranom zračnom prostoru za sljedeće slučajeve:

• objave leta u nuždi (emergency),
• letove hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske (STS/PROTECTED),
• letove u svrhu potrage i spašavanja te u humanitarne svrhe (STS/SAR/HUM),
• letove kojima se prevoze oboljele ili ozlijeđene osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, uključujući letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći oboljelim ili ozlijeđenim osobama, kao i letove kojima se prevoze transplantati, krv i lijekovi uključujući letove koji se obavljaju kako bi se u mjestu odredišta zrakoplova ukrcali pacijenti, lijekovi, transplantati ili krv (STS/HOSP),
• letove kojima se prevoze poglavari država (STS/HEAD) i letove kojima se prevoze predsjednici vlada i drugi državni dužnosnici koji imaju utvrđen takav povlašteni status (STS/STATE),
• vježbovne letove hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu presretanja,
• osiguranje područja prirodne ili tehnološke nepogode i/ili katastrofe,
• provedbu žurnih policijskih i carinskih operativnih zadaća.

Za tu svrhu svi korisnici zračnog prostora koji provode rezervacije struktura u zračnom prostoru moraju Jedinici za upravljanje zračnim prostorom dostaviti kontakt-podatke odgovorne osobe / voditelja aktivnosti koji je dužan biti dostupan na sredstvu veze (mobilni ili fiksni telefon) Jedinici za upravljanje zračnim prostorom cijelo vrijeme tijekom trajanja aktivnosti.

Promatrački letovi temeljem međunarodnih sporazuma koji obvezuju Republiku Hrvatsku imaju prioritet u skladu s potpisanim sporazumom.

ENR 1.9.2.5.3   Pravila prioriteta u posebnim okolnostima

AMC uspostavom strukture po ad hoc postupku mora na način koji smatra najprimjerenijim ovisno o situaciji u zračnom prostoru ograničiti ili zabraniti letenje i provedbu aktivnosti u određenom volumenu zračnog prostora svima osim ovlaštenim korisnicima u sljedećim slučajevima:

1. Na pisani zahtjev nadležnih tijela državne uprave ako je to neophodno za sigurnost obavljanja zračnog prometa i provedbu aktivnosti drugih korisnika zračnog prostora, zbog obrambenih potreba Republike Hrvatske, vojnih i policijskih operativnih zadaća, operacija potrage i spašavanja, gašenja požara, zaštite državnih institucija, kritične infrastrukture i važnih osoba, zaštite od emisije opasnih i/ili štetnih tvari, plinova i pojava, nadzora i zaštite granice Republike Hrvatske te obilježavanja državnih obljetnica, mimohoda i priredbi u organizaciji tijela državne uprave,
2. Zbog realnih operativnih zahtjeva na razdoblje ne duže od 48 sati ako je to neophodno za sigurnost obavljanja zračnog prometa i provedbu aktivnosti drugih korisnika zračnog prostora, zbog obrambenih potreba Republike Hrvatske, vojnih i policijskih operativnih zadaća, operacija potrage i spašavanja, gašenja požara, zaštite državnih institucija, kritične infrastrukture i važnih osoba, zaštita od emisije opasnih i/ili štetnih tvari, plinova i pojava, nadzora i zaštite granice Republike Hrvatske te obilježavanja državnih obljetnica, mimohoda i priredbi u organizaciji tijela državne uprave.

Na zahtjev AMC-a, a u svrhu informiranja svih korisnika zračnog prostora, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi dužan je objaviti relevantne informacije na način uobičajen u zračnom prometu.

Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi na pisani zahtjev nadležnih tijela državne uprave ili Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo u određenom će dijelu zračnog prostora ili na određenom aerodromu privremeno zabraniti ili ograničiti letenje izdavanjem navigacijskog upozorenja ako to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti odnosno sigurnost leta određenog zrakoplova ili skupine zrakoplova, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili odmah ako to zahtijevaju iznimne okolnosti te to objaviti na način uobičajen u zračnom prometu. Aktivnosti koje se provode u posebnim okolnostima imaju prioritet nad svim drugim aktivnostima u zračnom prostoru.

Prilikom uspostave struktura po ad hoc postupku u posebnim okolnostima AMC će se voditi sljedećom listom prioriteta za dodjeljivanje rezerviranog zračnog prostora za potrebe provedbe sljedećih aktivnosti:

1. zaštita suvereniteta Republike Hrvatske,
2. zaštita državnih institucija, kritične infrastrukture i važnih osoba,
3. osiguranje, pregled i nadzor područja prirodne ili tehnološke nepogode i/ili katastrofe,
4. traganje i spašavanje na zahtjev nadležnog tijela državne uprave,
5. operativne zadaće u domeni policijskih i carinskih zadaća,
6. nadzor državne granice i IGP-a,
7. provedba operativnih zadaća nadležnog državnog tijela koje zbog prirode nastanka nisu mogle biti planirane.
   

ENR 1.9.2.7.1   Sustav AMC Portal

Sustav AMC Portal centralizirani je alat za upravljanje zračnim prostorom (ASM) i ima funkciju ASM sustava za objavu informacija kao javno dostupni informatički sustav kojim pružatelj ASM usluga objavljuje informacije korisnicima o ograničenjima i zabranama u zračnom prostoru. Za korištenje svih funkcija sustava AMC Portal potrebna je registracija korisnika na mrežnoj stranici portala.

Detaljni podaci o rezervacijama zračnog prostora bit će dostupni samo registriranim korisnicima.

ENR 1.9.2.7.2   Informiranje korisnika

Korisnici zračnog prostora o ograničenjima i zabranama u zračnom prostoru informiraju se putem produkata zrakoplovnih informacija i u sustavu AMC Portal. Sustav AMC Portal prikazuje trenutačnu zauzetost zračnog prostora u stvarnom vremenu kao i odobreni plan uporabe zračnog prostora i njegove izmjene za naredno razdoblje (Airspace Use Plan - AUP / Updated Airspace Use Plan - UUP / National Airspace Use Plan - NUP). Rezervacija trajnih struktura objavljenih u AIP-u Republike Hrvatske objavljuje se AUP, UUP i/ili NUP porukama putem AMC Portala. Za FIR Zagreb izdaju se i detaljni nacionalni AUP-i i UUP-i (NUP-ovi) putem ASM sustava za objavu informacija (sustav AMC Portal).
Objavu informacija vezanih uz letačke operacije bespilotnih zrakoplova objavljuje AMC putem sustava AMC Portal kao javno dostupnog sustava koji ima funkciju pružanja zajedničke usluge informiranja.

ENR 1.9.2.7.3   Automatizirani postupak za uspostavu ad hoc strukture

Automatizirani postupak za uspostavu ad hoc strukture postupak je koji se provodi putem aplikacije AMC Portal Mobile u stvarnom vremenu na dan provedbe letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova (UAS) ako se letačke operacije provode unutar Odobrenog područja za izvođenje letačkih operacija sustava bespilotnih zrakoplova (UAS Approved Geographical Zone − UAG).

ENR 1.9.2.8.1   Zemljopisna područja za bespilotne zrakoplove

Zemljopisna područja za bespilotne zrakoplove (UAS Geographical Zones) područja su koja je utvrdilo nadležno tijelo kako bi se olakšale, ograničile ili zabranile operacije bespilotnih zrakoplova i time uzeli u obzir rizici koji se odnose na sigurnost, privatnost, zaštitu osobnih podataka, zaštitu ili okoliš, a proizlaze iz tih operacija. Kako bi se omogućilo i olakšalo informiranje korisnika zračnog prostora o statusu zemljopisnog područja za bespilotne zrakoplove, uvode se sljedeće strukture zračnog prostora:

1. Uvjetno zabranjeno područje za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima (UAS Restricted Geographical Zone – URG): Dio zračnog prostora iznad zemljopisnog područja koje je utvrdilo nadležno tijelo koje predstavlja uvjetnu zabranu za operacije bespilotnim zrakoplovima koja se ne odnosi na ostale zrakoplove i zrakoplovne aktivnosti. Odobrenje za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima u tom području može se iznimno izdati u skladu s propisanim ASM postupcima. U kontekstu FUA koncepta URG područja uspostavljaju se kroz propisani ASM postupak, a ovisno o prirodi zahtjeva mogu biti uspostavljena privremeno ili trajno na odgovarajućoj ASM razini.
2. Ograničeno područje za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima (UAS Limited Geographical Zone – ULG): Dio zračnog prostora iznad zemljopisnog područja koje je utvrdilo nadležno tijelo u kojem su operacije bespilotnih zrakoplova ograničene u ovisnosti o karakteristikama bespilotnog zrakoplova, vrsti operacija koje se smiju izvoditi i/ili samom postupku odobrenja izvođenja letačkih operacija. Unutar tog područja odobrenje za izvođenje letačkih operacija može se izdati u skladu s propisanim ASM postupcima. U kontekstu FUA koncepta ULG područja uspostavljaju se kroz propisani ASM postupak, a ovisno o prirodi zahtjeva mogu biti uspostavljena privremeno ili trajno na odgovarajućoj ASM razini.
3. Odobreno područje za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima (UAS Approved Geographical Zone – UAG): Dio zračnog prostora iznad zemljopisnog područja koje je utvrdilo nadležno tijelo unutar kojeg je moguće provoditi operacije bespilotnim zrakoplovima po skraćenom postupku odobrenja letačkih operacija. Unutar tog područja odobrenje za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima može se izdati automatiziranim postupkom od strane nadležnog tijela ili pružatelja usluga.

U kontroliranoj zoni (CTR) uspostavljaju se sljedeća zemljopisna područja:

1. URG područje – unutar zračnog prostora omeđenog udaljenošću od 1500 M od zaštitne ograde kontroliranog aerodroma i 500 M bočno uzduž osi prilazne ravni do udaljenosti 3500 M od praga uzletno-sletne staze
2. ULG područje – unutar kontroliranog zračnog prostora na visini većoj od 50 M iznad razine tla ili površine vode izvan URG područja
3. UAG područje – unutar kontroliranog zračnog prostora najviše do visine od 50 M od razine tla ili površine vode izvan URG-a.

Izvan kontrolirane zone (CTR), a unutar zračnog prostora RH, uspostavljaju se sljedeća zemljopisna područja:

1. ULG područje – u pravilu na visini većoj od 120 M iznad razine tla i
2. UAG područje – od razine tla ili površine vode do visine od 120 M.

Za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima u blizini nekontroliranog aerodroma na udaljenostima manjim od 1500 M od rubova i 500 M bočno uzduž osi prilazne ravni do udaljenosti 2500 M od praga uzletno-sletne staze (USS) potrebno je prethodno ishoditi suglasnost operatora nekontroliranog aerodroma.

Zemljopisna područja za bespilotne zrakoplove (UAS Geographical Zones) po načinu objave mogu biti trajna ili privremena, a prikazana su u sustavu AMC Portal. Trajna zemljopisna područja objavljena su u AIP-u, u poglavlju ENR 6 “Rutne karte”.

ENR 1.9.2.8.2   Uspostava U-space zračnog prostora

U-space zračni prostor (U-space) jest zemljopisno područje uspostavljeno za izvođenje letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima u kojem su operacije dopuštene samo uz potporu U-space usluge.

U-space zračni prostor može se uspostaviti radi osiguranja zaštite, sigurnosti, privatnosti ili ekoloških razloga, a za prijedlog uspostave potrebno je izraditi procjenu rizika zračnog prostora.